Savjeti za pravilnu prehranu

U pravilu jedemo kad stignemo i što volimo, a pritom zaboravljamo da naše prehrambene navike mogu imati veliku ulogu u pojavi, terapiji i prevenciji niza probavnih tegoba i ozbiljnih bolesti. U velikom broju slučajeva, pravilna prehrana pomaže boljoj probavi a time i kvaliteti života, jer smanjuje bol i nelagodu u trbuhu. Nerijetko utječe i na smanjenje troškova povezanih s liječenjem različitih gastrointestinalnih bolesti: uključujući crijevne povezane s funkcioniranjem imunog sustava.

Hrana opskrbljuje naše tijelo hranjivim i drugim tvarima neophodnim za uredan rad i rast svih organa te obranu tijela od infekcije. No, da bi tijelo od nje imalo koristi prvo ju treba mehanički i hemijski transformirati tijekom procesa probave. Za to je zadužen probavni sustav se koji proteže od usta pa do crijeva, gdje se probavljena hrana apsorbira putem crijevnih resica te ulazi u krvotok.

mrsanje prehrana

Stručni naziv za hranjive tvari je nutrijenti, pri čemu razlikujemo makronutrijente (bjelančevine, ugljikohidrate, masnoće, vodu) i mikronutrijente (vitamini, minerali). Nazivi makronutrijenti i mikronutrijenti govore jedino o količinskim potrebama organizma (naravno, makro znači: puno, a mikro: malo).

PREMA IZLAZU

Raz­gradnja hrane ovisi o pokretlji­vosti probavnog sustava, ali i o prisutnosti različitih enzima i transportnih sustava u probavnim organima. Komplicirani zadatak probavljanja hrane započinje u ustima žvakanjem, podmazivanjem i gutanjem hrane. Nastavlja se transportiranjem kroz jednjak do želuca gdje se miješanjem i sekrecijom nastavlja njezina razgradanja, a završava s jedne strane apsorpcijom u tankom crijevu ili pak transportom i pohranom za finalno uklanjanje kroz debelo crijevo i anus iz organizma.

SASTOJCI HRANE 

Većina nutrijenata u neprobavljenoj hrani vezana je u molekule koje su prevelike da bi mogle proći iz crijeva u krvotok. Zato probavni sustav treba velike molekule “razbiti” u manje, koje se mogu lako apsorbirati. Kad jednom dospiju u krvotok, nutrijenti se transportiraju do tkiva u čitavom organizmu gdje obavljaju svoju osnovnu zadaću: daju potrebnu energiju za metabolizam ili staničnu aktivnost, osiguravaju potreb­nu građu za rast ili obnovu stanica, sudjeluju u reguliranju tjelesnih procesa te saniranju oštećenja. S druge strane, neprobavljeni i neapsorbirani dijelovi hrane pripremaju se za eliminaciju iz tijela.

PAZITE NA PTIJALIN

Razgradnja hrane starta u ustima. čim se pojavi u ustima, hrana potiče žlijezde slinovnice na lučenje sline u kojoj se nalazi enzim ptijalin: neopho­dan za početak razgradnje ugljikohidrata. Tri para žlijezda slinovnica dnevno izluče oko 1,5 litru sline. Osim ptijalina, slina sadrži i mukus: bjelančevinsku supstancu koja potiče međusobno lijepljenje čestica hrane te služi kao lubrikant ko olakšava gutanje. U ustima seluči i enzim lipaza: odgovoran za razgradnju masti. No, zbog kratkotrajnog zadržavanja hrane u ustima tu je doprinos lipaze u probavi masti obično zanemariv.

Top 10 savjeta

  1. Odbacite cigarete, smanjite količinu popijene kave i alkohola kroz dan.
  2. Jedite češće, ali manje količine hrane te smanjite uzimanje masnih i slanih jela.
  3. Prehranu obogatite papajom i anana­som, jer sadrže enzime (papain i bromelain) koji potiču probavu i mršanje.
  4. Koristite fermentirane mliječne proizvode jer sadrže dobre bakterije pa mogu oboga­titi crijevnu mikrofloru.
  5. Izbjegavajte učestalu upotrebu nesteroidnih antireumatika kako bi smirili bol.
  6. Nemojte se prejedati jer je ono glavni neprijatelj probavnog sustava: premašite li svoj kapacitet, organizam neće adekvatno probaviti hranu.
  7. Jedite tek kad osjetite glad: odmaranje probavnih organa između obroka najbolji je način da osigurate dovoljnu količinu pro­bavnih enzima potrebnih za razgradnju sljedećeg obroka.
  8. Izbjegavate kasne obroke: tijekom noćnih sati, želudac je na odmoru. Hra­na koju unesete u kasnim satima obično sabotira banku enzima i čeka slijedeći dan za probavu te vam otežava način kako smršati.
  9. Ne jedite dok hodate, za vrijeme vožnje ili kada ste uzrujani, jer tada probava nije jednako uspješna kao kod konzumiranja u opuštenoj atmosferi, uz svijeće.
  10. Želite li pospješiti probavu, zagrijte tijelo. Aerobne tjelovježbe (hodanje, vožnja bicikla, pliva­nje isl.) pospješuju probavu.
Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s